• Mještani protiv kamenoloma Krase
  • 30.11.2011.

Download Dokumentacija kamenolom Gračišće 

 

Tamo će biti nemoguće živjeti zbog isparavanja mazuta, asfalta i kamene prašine. Tu više neće moći biti 50-ak grla stoke i stotinjak ovaca na slobodnoj ispaši. Ljudi tu imaju šterne, a kada su tu zadnji put minirali, susedu je pukla šterna.

Tko će koristiti tu vodu kada će na krov šterne padati prašina? Dvije-tri žene su stalno na placu s povrćem. Toga više neće biti, ispričao je Zorko Šajina iz Katuna Gračaškog viđenje života u svom kraju nakon što s radom počne kamenolom Krase, s betonarom i asfaltnom bazom pulskog trgovačkog društva Cesta.

Devet nezadovoljnih mještana iz sela Bakši, Brljafi, Jadruhi i Katuna Gračaškog su uz pomoć županijskog vijećnika i predsjednika Zelene stranke-Zelene alternative Josipa Antona Rupnika u četvrtak u Pazinu održali konferenciju za novinare. Povod je bila ovotjedna odluka Županijske skupštine - na kojoj su neki od njih i bili - da je kamenolom Krase od državnog interesa.

U zrak će ići benzen, formaldehid, fenol...

"Po Istri su svi protiv kamenoloma, a samo je naša općina za", rekao je Josip Zović, pa je tako, veli, zbog kamenoloma tamo već propalo jedno ulaganje u turizam. "Tu se ne radi samo o kamenolomu nego i o asfaltnoj bazi i betonari", ukazao je Josip Šabanović.

U krugu od kilometar i pol od lokacije Krase u 18 sela živi 300-tinjak mještana koji općinsku vlast na čelu s načelnikom Ivanom Mijandrušićem prozivaju zbog lošeg informiranja o javnim raspravama o nizu planskih dokumenata kojima se omogućava da im se zbog kamenoloma oduzme djedovina (uz Krase spominjala se i Križarovica), što će imati i utjecaja na zdravlje pa i natjerati ljude na iseljavanje

Spominjano je da su izmjene Prostornog plana uređenja općine Gračišće 2007. donesene pod političkim pritiskom, da su građani napisali više peticija, zadnju ovih dana u kojoj se protive Urbanističkom planu Krase II.

Zvonimir Štrucelj za asfaltnu bazu tvrdi da će direktno ugrožavati lokalno stanovništvo, da su njeni nusprodukti kancerogeni materijali kao arsen, benzen, formaldehid i kadmij, da kod utovara na kamione isparavaju razni organski spojevi te da se oslobađaju fenol, heksan i drugi spojevi.

Ističe da ništa od toga nije spomenuto u studiji utjecaja na okoliš po kojoj se buka ispituje dva puta godišnje, a kvaliteta zraka "na tri točke na rubnim dijelovima zahvata tijekom jedne godine", bez navođenja koliko se puta godišnje to čini.

Jakovčićevo obećanje

Mještani su se Upravnom sudu žalili na lokacijsku dozvolu koju je Cesta dobila u prosincu 2004. od Službe za gospodarstvo županijskog Ureda državne uprave. Tvrdili su da se to područje nalazi u trećoj vodozaštitnoj zoni, a ne u četvrtoj i da se tu ne može vaditi kamen.

Sud je žalbu odbacio, lokacijska je dozvola pravovaljana i županijski su vijećnici ovaj tjedan većinom glasova odlučili da je otvaranje kamenoloma od državnog interesa, što znači da slijedi izvlaštenje zemljišta. Ali grupa građana je još prije tri godine zatražila zaštitu svojih Ustavom zajamčenih prava od Ustavnog suda, no odgovora još nema pa će ovih dana preko odvjetničkog ureda biti poslana požurnica.

Josip Janković je podsjetio da im je Ivan Jakovčić pred lokalne izbore 2009. rekao da, ako ne žele kamenolome, onda ih neće niti imati, kao i da je pet vijećnika u prošlom sazivu dalo ostavke u Općinskom vijeću jer se nisu slagali s politikom koju je vodio načelnik Mijandrušić.

Inače, područje Krase je u privatnom vlasništvu 50-ak mještana koji izvlaštenjem ostaju bez svoje zemlje. Po njihovim informacijama, samo je jedna osoba na lokaciji Krase prodala zemlju. Dok za kamenolom Križarovica zemlju nije prodao samo jedan čovjek - Mario Brljafa.

Kaže da je kamenoklesar po struci i da je u više navrata, pa i ove godine, tražio koncesiju za vađenje kamena na vlastitom zemljištu koju nije dobio. Pokazao je predugovor koji su iz Cavea d.o.o. iz Novigrada nudili vlasnicima zemlje na Križarovici. Nudili su 11 kuna po četvornom metru za poljoprivredno zemljište. Uz plaćanje 20 posto avansa mogli su se upisati kao vlasnici zemlje i onda bez ikakvog dodatnog odobrenja tu zemlju prodati nekom trećem - osobi ili firmi.

"Tu se radi za neke veće igrače", veli Brljafa pa, iako su novinari pitali o kojim se to igračima radi, odgovor nisu dobili. Samo je Rupnik rekao da se za 10 do 20 puta povećava vrijednost kada se poljoprivredno zemljište pretvori u građevinsko. Brljafa veli da se u Križarovici ne radi samo o kamenolomu, već i o tvornici za žbuku pa čak i o onoj za cement.

Rupnik je najavio i mogućnost da vijećnici pokrenu proceduru za opoziv načelnika odnosno raspisivanje referenduma o tome. (Selvina BENIĆ)