• PROGRAM STRANKE ZA 2013.
  • 07.03.2013.

PROGRAM STRANKE

Za županijsku skupštinu, gradska i općinska vijeća

Istarske županije


Program stranke će se temeljiti na slijedećim postavkama odnosno zalagat ćemo se na provođenju i realizaciji naših osnovno postavljenih ciljeva. Naš cjelokupni program podijelit ćemo na ekološki, energetski, socijalni i ekonomski.

 

A.) EKOLOŠKI PROGRAM

Kroz ekološki program želimo nastaviti sa realizacijom naših osnovnih zahtjeva o očuvanju okoliša i prirode, u cilju zaštite ljudskog zdravlja te nam je konačni cilj da Istra postane „Istra ekoregija".

1.) Želimo nastaviti s realizacijom programa, kojega smo bili inicijatori, a to je razvoj eko poljoprivrede, eko-agroturizma i eko turizma s aspekta zaštite okoliša, očuvanja prirode a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja. Ovaj program, koji ismo pokrenuli u našoj županiji još 1996. godine, među glavnim razlozima bila zaštita vodozaštitnih područja, rijeka i našeg mora u našoj županiji, kao i suprotstavljanje GMO hrani. Pored ostalog daleko zdravijoj prehrani naših građana, kao i omogućavanje našim seljacima, da mogu na malim posjedima s manjom proizvodnjom hrane mogu preživjeti, jer ekološka proizvedena hrana postaje sve traženija i može se ostvariti veća tržišna cijena. i. Skupština Istarske županije je još 15. 03. 1997. godine donijela odluku, da će jedan od strateškog razvoja Istarske županije, kojega smo mi predložili, biti eko-agroturizam.

2.) Bili smo pokretači borbe protiv predloženog načina zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji, jer smo još 1998. godine predlagali način zbrinjavanja i to s naglaskom, da otpad treba tretirati kao sirovinu, a ne kao smeće. Tehnologija(MBO) koja je predviđena i usvojena od Skupštine Istarske županije bila je za nas neprihvatljiva. Kako zbrinjavati otpad u našoj županiji, a isto tako u Primorsko-Goranskoj je svima bilo vidljivo iz studije, koju su izradili međunarodni eksperti još davne 1996.godine i MBO tehnologija je u toj studiji bila odbačena. Ovakav način zbrinjavanja otpada je iniciran 2006. godine od strane cementare jer je, korištenjem ovakve usvojene tehnologije cilj proizvoditi RDF gorivo za potrebe cementare u Koromačnu. Projekt i realizacija investicije na Kaštijunu je neprihvatljiva i stoga jer zauzima vrlo kvalitetno zemljište u najturističnioj općini u zemlji. Tehnologija i veličina investicije je i ekonomski promašena, jer se projekt i kao i sama investicija radi na programu 23,5% recikliranja otpada, a Europska unijaje već donijela odluku, do 2020. godine treba reciklirati 50% otpada. Tu se potvrđuje naša teza, da je cijeli projekt baziran na konceptu "domoći se vrlo atraktivnog zemljišta u veličini oko 300 000 kv.m . a promašenu invensticiju će ionako plaćati i građani Istre(scenarij Napulja)."

3.) Mi smo pokrenuli borbu protiv megalomanskih planova izgradnje golf igrališta i predlagali smo, da se u našoj županiji, dozvoli izgradnja 5-6 golf igrališta ali pod uvjetom, da se igrališta grade po eko standardima i da se kod izgradnje objekata, mogu izgraditi samo prateći objekti, jer se tako gradi po svijetu. Prilikom donošenja Zakona o golf igralištima naš se prigovor odnosio na svaki članak Zakona i na kraju smo naveli, da je to mafijaški Zakon. Pored toga smo tražili, da se navodnjavanje golf igrališta mora riješiti putem izgradnje pročistača za komunalne otpadne vode i da se samo takva voda može koristi za navodnjavanje. U prethodnom mandatu Odbor za zaštitu okoliša je pokrenuo inicijativu izrade studije vezano za izgradnju golf igrališta i ta studija je izrađena a koju je županija platila oko 300.000,00 kuna, ali nikad o njoj nije raspravljao nadležni Odbor , pa ni Skupština Istarske županije.

4.) Pokrenuli smo akciju protiv otvaranja novih kamenoloma jer u našoj županiji postoji preko 50% više kamenoloma nego što joj treba. Skupština i nadležan Odbor za zaštitu okoliša u zadnjem mandatu nikad nije raspravljala o toj problematici. Naša županija je dala izraditi studiju o vađenju mineralnih sirovina, koju je izradio tim stručnjaka rudarskog fakulteta. Izrađena studija, koja je plaćena oko 180.000,00 kuna, potvrdila naše prigovore kao i prigovore javnosti,a to je, da se u Istri mogu vaditi mineralne sirovine u funkciji, da se takva sirovina koristi kao arhitektonski tehnički kamen i to bez miniranja, kako se u prošlosti Istre, upravo tako radilo. Nevjerojatan je zaključak Skupštine istarske županije, gdje se izglasava interes Republike Hrvatske na vodozaštitnom području III. kategorije otvaraju kamenolomi na kojem će se vaditi pijesak, graditi asfaltna baza i betonara. Što je još tragičnije , takvom se odukom može otuđiti privatna imovina naših građana (djedovina) i dati drugom privatniku a kruna svega toga da su među tim drugim privatnicima i strani državljani.

5.) Problematika vezana za izgradnju tvornice kamene vune Rockwool inicirana od nas još 2006. godine. Na Skupštini istarske županije 15. 12. 2008. godine smo predložili 19 prijedloga vezano za problematiku oko tvornice Rockwool i svi su naši prijedlozi prihvaćeni ali nijedan nije realiziran do danas. Mi smo pokrenuli potpisivanje peticije i prikupili 6651 potpisa za raspisivanje referenduma ali referendum nije održan,a isto tako nije održana izvanredna sjednica Skupštine iako smo to pokrenuli na osnovu dovoljnog broja potpisa vijećnika Skupštine. Predsjednik stranke i stranka su nepravomoćno osuđeni, da smo klevetali tvornicu, a zapravo smo štitili mještane tog područja na osnovu svih važećih pozitivnih zakonskih propisa i ratificiranih međunarodnih konvencija. Pored ostalog cijeli slučaj vezan za Rockwool smo predali Državnom odvjetništvu, ali do sada se ništa nije poduzelo, iako smo ukazali na protuzakonske radnje vezano za slučaj Rockwool. Rockwool je bio i ostao veliki zagađivač prirode i nanosi veliku štetu ovdašnjem stanovništvu. Nevjerojatno zvuči priznanje predsjednika kompanije Rockwool, koji priznaje promašaj ali i naglašava da je njih netko doveo u Istru a to se veoma dobro skriva, stoga je sigurno da to nisu "čisti poslovi". U Istarskoj županiji nije riješeno pitanje odgovornosti za potpisivanje predugovora i ugovora, jer nadležno tijelo tim pojedincima nije nikad dalo bilo kakvo odobrenje za potpisivanje navedenih dokumenata.

6.) Utjecaj na okoliš, prirodu i ljudsko zdravlje u svijetu, a tako i kod nas vezano je za energetiku, kao jednom od najvećih zagađivača. Mi smo već davno pokrenuli borbu protiv izgradnje energetskih objekata, koji veoma štetno djeluju na ljudsko zdravlje. Pokretači smo izgradnje jedinica Obnovljivih izvora energije i to u vrijeme, kada većina građana nije ni sanjala o takvoj mogućnosti. Među najveće zagađivače se ubrajaju proizvodnja električne energije dobivene iz nuklearnih centrala, a iza njih po zagađenosti i štetnosti prema prirodi, okolišu i ljudskom zdravlja slijede termoelektrane na naftu i ugljen, trošenjem ograničenih zaliha fosilnih goriva ubrajaju se u neobnovljive izvore energije. Od neobnovljivih izvora energije koji duplo manje zagađuju okoliš i prirodu, je prirodni plin a to se pogotovo odnosi na domaći plin iz našeg podmorja. Kako se plin, kao neobnovljiv energent ubraja u duplomanji zagađivač, obnovljivi izvori se tretiraju duplo manji zagađivači od plina. Nije bez razloga potpisan sporazum u Kyotu o smanjenju CO2 i naš Sabor je to verificirao. Nije ni bez razloga donesen moratorij na izgradnju termoelektrana na ugljen i na nuklearni pogon do 2015. godine, kojeg sada HEP grubo krši a za što bi rukovodstvo HEP-a trebalo snositi sankcije. HEP je glavni krivac što mi do sada u Hrvatskoj nismo izgradili objekte sa osnove obnovljivih izvora energije, kojih u našoj zemlji ima dovoljno. Tu ubrajamo vjetar, sunce, bio masu, protočne centrale na potocima, a isto tako i na rijekama. U najčistiji energent se svakako ubraja ušteda, kako u privredi tako i u domaćinstvu, prometu i javnoj rasvjeti. Radi informacije vrlo je interesantan podatak, da u željezničkom prometu se troši i do 4.5 manje energije po prevoženoj toni robe i prevoženom putniku od cestovnog prometa, koji je kao takav daleko veći zagađivač okoliša i prirode.

 

B.) ENERGETSKI PROGRAM

U Puli smo prije 22 godine izgradili i postavili prvu vjetroelektranu u jugoistočnoj Europi. Pored toga, izrađena je prva studija o korištenju vjetra prije 22 godine također u Puli. HEP u tih posljednjih 22 godine nije ništa izgradio od obnovljivih izvora energije. U našoj zemlji imamo kapaciteta za korištenje vjetro energije za 1,5 puta više nego što su kapaciteti Plomina. Rezerve u iskoristivosti sunčeve energije u zemlji se računaju na snagu od dva Plomina. U Hrvatskoj je prije više od 20 godina izrađena studija o izgradnji od 300 protočnih centrala na potocima ali nije učinjeno ništa. Kao mogućnost izgradnje protočnih centrala na rijekama, koje su daleko prihvatljivije od pregrađivanja rijeka, dosada nije učinjeno ništa. U sve te navedene nerealizirane programe mogle su sudjelovati proizvodne tvrtke iz Istre. Pored tog,a kod korištenja bio mase, pritom mislimo na izgradnju pročistača komunalne otpadne vode, gdje bi se tako pročišćena voda mogla koristiti za industrijske potrebe, isto tako i za navodnjavanje, mogla se proizvoditi električna energija i što je veoma važno napomenuti, ta se oprema mogla proizvoditi u Istri i zapošljavati naše ljude i ne bi sada imali preko 10000 nezaposlenih. Postavlja se jedno temeljno pitanje, zbog čega se u našoj zemlji žele graditi energetski objekti, koji zagađuju prirodu i okoliš i direktno utječu na ljudsko zdravlje? Odgovor je jasan. A on glasi, kod izgradnje takvih objekata stoje određeni lobisti u našoj zemlji na visokim funkcijama, koji kao posrednici zarađuju velike svote novca. Svaki investitor kod izgradnje objekata, koji su štetni i na takav način ostvaruju veliki profit i to pogotovo kada znaju, da će ih takvi lobisti štititi kod nepoštivanja ekoloških standarda . Plomin 3 ili kako ga HEP naziva Plomin C, je ekološki neprihvatljiv, jer je veoma štetan za mještane i pritom se teško odlučiti, da li je štetniji ekološki ili ekonomski, za cijelu zemlju. Mi prihvaćamo mogućnost izgradnje termoelektrane Plomin 3 i to pod uvjetom, da se kao energent koristi prirodni plin, ujedno da se i Plomin 2 prebaci na plin jedna varijanta, a druga varijanta, koja je važnija od ove, da se Plomin 3 uopće ne gradi. Ako termoelektrana na tekuće gorivo u Rijeci ide u rekonstrukciju i budućnosti će koristiti prirodni plin, to potvrđuje naš stav, da Plomin 3 uopće ne treba graditi.

 

C.) SOCIJALNI PROGRAM

Pored ekoloških programa, koji su za nas "Zelene" veoma bitni, još su bitniji socijalni problemi naših građana. U ovom programuželimo istaknuti samo neke probleme, a koji su možda po našoj procijeni u ovoj situaciji veoma važni, a to bi bili:

1.)Još prije pet godina smo predlagali na Skupštini istarske županije, da se formira fond za zapošljavanje stručne mlade radne snage na određeno vrijeme od 3 godine na javnim poslovima. Predlagali smo način financiranja i to tako da općine, gradovi i županija iz svog godišnjeg proračuna izdvajaju u taj fond 0,5% svog proračuna. Na takav način, mlada stručna radna snaga stekla bi potrebno minimalno radno iskustvo i veliku vjerojatnost, da bi jedan dio stručnog kadra za to vrijeme, sebi mogao osigurati i stalno zaposlenje. Kada se analiziraju proračuni općina, gradova i županije vidljiva je velika stavka u troškovima intelektualnih usluga.

2.Želimo ukazati na jednu veliku nepravdu prema ženama kada odlaze u mirovinu i to pogotovo u trenutku , kada se u mirovinski staž ubrajaju sve godine provedene na poslu. Nepravda se očituje, smanjenjem mirovina svim ženama koje su rađale djecu, jer se u radni staž ubraja naknada, koju su primale za vrijeme porodiljskog dopusta u trajanju od tri godine primale minimalnu naknadu, te se na takav način obračuna njima bitno umanjuje mirovina.

3.)U slijedećem periodu bi u Istri trebali omogućiti školsku nastavu samo prijepodne, sa time da djeci budu omogućeni topli obroci, te boravak u školi, gdje bi se trebali pripremiti za nastavu za slijeći dan, dok ih roditelji ne odvedu kući.

4.)Od bitnih životnih problema se nameće na nedostatak većeg broja vrtića za predškolsku djecu, jer je to preduvjet omogućavanju razvoja gospodarstva i zapošljavanju na našim prostorima.

5.)Istarska županija je u ovom mandatu planirala izgraditi pet domova za starije i nemoćne osobe, ovdje prvenstveno mislimo na umirovljenike i bolesne osobe ali ni to nije ispunila. Nalazimo se u situaciji, da preko 1500 ljudi čeka na smještaj u staračkim domovima. Pored predloženih pet staračkih domova koji nisu realizirani, treba planirati da nam trebaju minimalno još tri staračka doma, jer se starosna granica podiže a time i raste broj umirovljenika.

6.)Zdravstvena i palijativna skrb za naše sugrađane postaje iz dana u dan sve bitnija kada se govori o kvaliteti usluge. Potrebno je hitno javnosti podastrijeti istinu o gradnji bolnice i kazati da se nastoji dograditi postojeća bolnica na lokaciji stare. Za nas je još bitnije kako pružiti brzu i kvalitetnu uslugu našim građanima pa i turistima, jer treba imati na umu, da mi sa 1. srpnjem postajemo članicom EU. Za nas je daleko prioritetnije nabavka potrebnih medicinskih aparata i uređaja, kako naše sugrađane ne bi slali u druge bolnice, a isto tako je potrebno, bitno skratiti čekanja kod raznih pregleda. Za nas je to prioritet, a ne gradnja-dogradnja stare bolnice. Svaki građanin koji živi na ovim prostorima, kao i u ostalim dijelovima naše zemlje želio bi imati moderno izgrađenu bolnicu ali svi oni daju prioritet kvaliteti i brzini usluge koju mogu dobiti, jer je ona često presudna.

 

D.) EKONOMSKI PROGRAM

Kad govorimo o ekonomskom programu potrebno se vratiti 15 godina unatrag, kada smo predlagali smjer razvoja gospodarstva u Istri, koji se nije ostvarivao, točnije više su se ispunjavale želje određenih pojedinačnih struktura. Skupština istarske županije je 15. 03. 1997.godine donijela odluku, da jedan od strateških pravaca razvoja gospodarstva u Istarskoj županiji treba biti eko-agroturizam. Odluka je tada donesena ali ni nakon 15 godina nije se realizirala. Taj program je trebao dati naglasak na razvoj ruralnog dijela naše županije i na očuvanju prirodnih bogatstava. Da bi se takav program realizirao mora se razvijati eko poljoprivreda, to znači proizvodnja eko hrane,koju bi trebalo dorađivati i prerađivati i na taj način bi se razvijala industrija i zaposlili naši građani. Proizvodnja takve hrane postaje vrlo interesantna kod ulaska u EU, a što je vrlo bitno, dok nam naši kolege iz Europie tvrde da oni takvu proizvedenu hranu nude kupcima, samim time nam se pruža velika mogućnost, jer nam ti kupci dolaze pred kućni prag. Tu se misli prvenstveno na turiste, jer turizam bi se trebao razvijati ne u smjeru masovnog turizma već bi se trebao usmjeravati ka razvoju eko turizma. Žalosna je konstatacija, da mi u Istre nemamo još ni jedan eko hotel, a u Austriji već preko trideset. Turizam koji se razvija u pravcu, da turisti samo prenoće je promašeni turizam, kao što je veliki ekonomski promašaj rad hotela dva do tri mjeseca.

Drugo područje djelovanja trebalo bi biti usmjereno k razvoju elektroindustrije, jer takvo usmjeravanje razvoja industrije daleko je lakše prilagoditi poštivanju ekoloških standarda i daleko lakše je kontrolirati. Pored toga, što je vrlo važan segment, jest područje djelovanjaja koje je veoma široko i može se razvijati na cijelom području Istre. Pored navedenog vrlo bitno je napomenuti, da veliki broj studenata upisuje elektrotehniku, pa mi sada imamo veliki broj inžinjera elektrotehnike ali skoro preko 50% se vraća u Istru, a potrebno je napomenuti, da takva industrija traži i druge smjerove tehnike. Elektroindustrija pripada u osnovi prerađivačkoj industriji, a ona je osnova razvoja gospodarstva u zemlji, jer samo razvoj takve industrija nas može izvući iz gliba u kojeg je upalo naše gospodarstvo. Sada kada govorimo o energetici i to proizvodnji obnovljivih izvora energije, imamo mogućnost uključiti se u takovu proizvodnju opreme, jer smo takvu opremu počeli proizvoditi upravo u Istri.

Treći vrlo bitan razvoj gospodarstva trebao biti vezan za proizvodnju opreme i objekata na moru, u moru i na priobalju. Nas okružuje stotine kilometara obale i logično je da moramo iskoristiti te mogućnosti i zaposliti naše ljude. Tradicija izgradnje objekata na moru, pritom mislimo na brodove je stara preko stotinu godina i to se ne bi smjelo zanemariti. Uljanikkao veliki proizvođač brodova s veoma velikom tradicijom trebao bi biti motorna snaga razvoja ostale industrije na našem području, jer upravo veliki sistemi u svijetu pokreću razvoj male privrede i zanatskih tvrtki. Uljanik se trebao razvijati u smjeru stvaranja koncerna i poticati razvoja druge industrije a velika brodogradilišta su upravo to radila i to posebice vidimo u Japanu i Koreji.

Četvrti važan segment u razvoju gospodarstva je svakako promet. Bez kvalitetnog brzog i jeftinijeg prijevoza nema razvoja gospodarstva. Pored izgradnje autoceste prema Kopru i Rijeci bitnu ulogu u razvoju povoljnog prometa, jest pitanje željezničkog prometa koji je iz godine u godinu sve lošiji i tvrdimo nedopustivo je da naša lokalna vlast nije ništa poduzela, da bi se riješla problematika željezničkog prometa na području Istre. Mi ulazimo u EU,a željeznički promet nam je blokiran prema Europi. Mi smo kao stranka prije nekoliko godina intervenirali i poslali pismo Vladi Slovenije, a isto tako Slovenskim željeznicama i tražili odgovor, kako da se reaktivira željeznički promet između Istre i Slovenije i otvori nam se mogućnost povezivanja s ostalim dijelom Europe. Takvo pismo smo uputili i našoj Vladi i i Hrvatskim željeznicama. Iz Slovenije smo primili odgovor, da smo u pravu ali da je problem u Hrvatskim željeznicama, koji ne žele da vlak prometuje, a kojeg su oni predlagali. Iz Hrvatske nismo uopće primili odgovor na naš zahtjev i ako je svima jasno da željeznički promet u našoj zemlji pred raspadom iako EU strategiji glavno mjesto zauzima željeznički promet i to ne bez razloga. Željeznički promet je ekološki daleko povoljniji, isplativiji po cijeniprevezene tone robe i putnika, sigurniji, a isto tako oko četiri puta troši manje energije po prevezenoj toni robe i putniku.

Mi želimo javnosti dati do znanja, da su to naši glavni pravci djelovanja, a sve druge aktivnost su ili bi trebale biti vezane za naše osnovne iznesene pravce djelovanja. Mi moramo poduzeti sve, da smanjimo broj nezaposlenih, jer oni su ključ realizacije svih ostalih naših predloženih programa.

„ Sreća nije, raditi što voliš, već voliti da radiš."

Predsjednik stranke:

Mr. sc. Josip Anton Rupnik